Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4–8 m visine[1]) zimzeleno stablo iz porodice Sterculiaceae, rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike.
Postoje dvije značajnije teorije o porijeklu divljeg kakaovca. Jedna grupa nauzčnika vjeruje da su orginalne vrste divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazona, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potiče iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike.
Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobijanje kakaa i čokolade.
Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Andi na visinama od 200–400 m, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Za dobar rast i razvoj zahtjeva vlažnu klimu i redovite padavine. Listovi su cjeloviti, 10–40 cm dugi i 5–20 cm široki[2].
Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4–8 m visine) zimzeleno stablo iz porodice Sterculiaceae, rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike.
Postoje dvije značajnije teorije o porijeklu divljeg kakaovca. Jedna grupa nauzčnika vjeruje da su orginalne vrste divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazona, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potiče iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike.
Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobijanje kakaa i čokolade.
Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Andi na visinama od 200–400 m, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Za dobar rast i razvoj zahtjeva vlažnu klimu i redovite padavine. Listovi su cjeloviti, 10–40 cm dugi i 5–20 cm široki.
