Grasshoppers And Relatives

Orthoptera (grč. ὀρθός ortos = ravno + πτερόν - pteron = krilo) ili ravnokrilci je red insekata, beskičmenjaka koji obuhvata skakavce, zrikavce i popce (pole), uključujući i usko povezane insekte kao što su Tettigoniidae i rovci. Red je podijeljen na dva podreda: Caelifera - skakavci, zrikavci i uži srodnici i Ensifera – cvrčci i njima bliski insekti.

Širom svijeta rasprostranjeno je više od 20.000 vrsta ovog reda.^[1] Insekti ovog reda imaju nepotpunu metamorfozu i proizvode zvuk (poznat kao "stridulacija") trljajući krila jedno o drugo ili noge, a krila ili noge sadrže redove valovitih izbočina. Timpanum ili uho nalazi se u prednjoj tibiji kod cvrčaka, rovaca i katidida, a na prvom trbušnom segmentu kod skakavaca i zrikavaca.^[2] Za lociranje drugih jedinki, ovi organizmi koriste vibracije. Skakavci i druge ortopere mogu preklopiti krila (tj. oni su članovi gupe Neoptera), a često su grupirani s sličnim redovima insekata u Orthopteroida.

Opis

Ortopere imaju uglavnom cilindrično tijelo, s izduženim stražnjim nogama i muskulaturom prilagođenim za skakanje. Imaju mandibule (dio usnog aparata) za grickanje i žvakanje i antene sa više zglobova (filiformni tip), koje su zato promjenjive dužine, te velike složene oči, a mogu ali i ne moraju imati ocele, ovisno o vrsti.^[2]

Prvi i treći segment na grudnom košu su veći, dok je drugi mnogo manji. Imaju dva para krila, koja se u mirovanju preklapaju trbuh. Prednja pokrilca ili tegmina, uže su od stražnjih krila i stvrdnuta su u podnožju, dok su stražnja krila membranska, s ravnim venama i brojnim poprečnim žilama. U mirovanju se stražnja ukoče drže preklopljena nalik na ventilator ispod prednjih krila. Posljednja dva do tri segmenta trbuha su smanjena i imaju jednosegmentne cerke.^[2]

Način života

Ravnokrilci imaju paurometabolski životni ciklus ili nepotpunu metamorfozu. Upotreba zvuka općenito je presudna u udvaranju, a većina vrsta ima različite melodije. Većina skakavaca polaže jaja u zemlji ili na vegetaciju. Iz jaja izlegu se mlade nimfe]), koje nalikuju odraslim, ali nedostaju im krila i u ovoj fazi često se nazivaju "hmeljari". Također mogu imati radikalno različitu obojenost od odraslih. Kroz sukcesivna presvlačenja nimfe razvijaju krila do posljednjeg presvlačenja, prelazeći u zrelu odraslu jedinku s potpuno razvijenim krilima.^[2]

Broj presvlačenja varira između vrsta a i razvoj je također vrlo promjenjiv i može potrajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, ovisno o dostupnosti hrane i vremenskim uvjetima.^[3]

Komuniciranje

Jedinke pravokrilaca imaju specifične oblike komunikacije posebno u sezoni parenja; takozvano cvrčanje u principu može proizvoditi zvukove i apsorbirati ih putem različitih specijaliziranih prilagodbi tijela. Budući da se zvukovi obično proizvode međutrenjem određenih dijelova tijela, što se naziva stridulacija. Iako su neke vrste izgubile tu sposobnost, uvijek imaju rudimente takvih struktura.

Zvukovi su specifični za takson, tako da ih ne mogu prepoznati nespecifične jedinke pa ne mame pripadnike pogrešne vrste. Mužjaci skoro svih vrsta stvaraju zvukove, ali niz vrsta ima i ženke koje se oglašavaju. Postoji nekoliko načina stvaranja zvukova, ovisno o skupini kojoj vrsti pripada. Većina vrsta trlja (strudilira) nogu uz krilo ili krila jedno s drugim što se naziva strudulacija, ali postoje i drugi modeli, a najpoznatije su:

• Strudilacija trljanjem krila. Jedno krilo nosi nazubljeni češalj, a drugo otvrdnute vene koje prelaze jedna preko druge kako bi se stvorio zvuk. To se događa kod većine.
• Strudilacija trljanjem zadnje noge uz krilo. Kod ovih vrsta noga nosi nazubljeni češalj, koji se četka preko nazubljene krilne vene. To se događa kod većine individua s kratkim ušima.
• Bubnjanje nogama na tvrdom predmetu. Mnoge vrste kotrljaju noge po podlozi kako bi se stvorio zvuk zujanja, a primjeri su skakavac i mediteranski zrikavci na drveću.
• Bubnjanje nogama uz krilo. To daje zvuk koji otkucava i između ostalih, pojavljuje se kod močvarnih oblika.
• Brušenje dijelovima čeljusti. Mnoge vrste proizvode zvuk brušenjem pomičući dijelove čeljusti jedne preko drugih.

Proizvodnja buke pojačana je nizovima kvržica ili bodlji na krilima i/ili nogama. Mnoge vrste stvaraju jasne zvučne signale za ljude, ali za mnoge su vrste tonovi su toliko visoki da zvuk spada pod ultrazvuk i nije prepozntljiv za ljude. Različite melodije su jednostavne kompozicije, ali vrlo raznolike i imaju široki raspon zvukova cviljenja, zujanja, otkucavanja, zveckanja, grebanja ili bubnjanja. Neke vrste imaju malo složeniji zvuk miješanjem različitih tonova zajedno, poput zujanja zvuka s naizmjeničnim mucanjem (ponavljajućih) zvukova. Gotovo uvijek su mužjaci ti koji šalju zvukove, a kada ih posjeti ženka, za većinu vrsta počinje udvaranje, koje je mekše i znatno se razlikuje u sastavu s pozivom. Mužjaci koji sjede blizu jedan drugoga često se pokušavaju uzdići jedan od drugoga proizvodeći glasnije zvukove ili brzo ponavljajući vokale. Za neke se vrste koristi opasnost, a buka se koristi za odvraćanje neprijatelja.

Za mnoge vrste je poznato da učestalost cvrčanja i zveckanja ovisi o temperaturi. Cvrčak Oecanthus fultoni može se čak koristiti i kao termometar računanjem broja zvukova. Dodavanjem 40 ovom broju dobije se temperatura u Fahrenheitovim stepenima.^[4]

• Primjeri studilacije različitih pravokrilaca
• Chorthippus biguttulus

• Metrioptera roeselii

• Tettigonia viridissima

• Acheta domesticus

Evolucija

Ovaj red pojavio se prije oko 300 miliona godina, a dva podreda: Caelifera i Ensifera, prije 256 miliona godina.^[5]

Filogenija

Orthoptera su podijeljeni na dva podreda, Caelifera i Ensifera (cvrčci) za koje se pokazalo da su monofletski.^[6][7][8]

Orthoptera Ensifera

Grylloidea

Rhaphidophoroidea

Tettigonoidea

Elcanidea †

Oedischiidea †

Gryllavoidea †

Schizodactyloidea

Caelifera Tridactylidea

Tridactyloidea

[2 izumrle natporodice]

Acrididea

Tetrigoidea

Acridomorpha

Eumastacoidea

Pneumoroidea

Pyrgomorphoidea

Acridoidea itd.

Taksonomija

Ravnokrilci se klasificiraju u Caelifera i Ensifera u infrarodove i natporodice:^[9][10][11]

Podredovi i porodice

Također pogledajte

• Insekti

Reference