Red Algae

Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον = crven, i φυτόν = biljka) su velika skupina najčešće višestaničnih, morskih algi, uključujući i mnoge morske trave.

Postoji između 5000 i 6000 živućih vrsta^[1], dok neki drugi izvori govore da postoji više od 10.000 vrsta u ovom koljenu algi^[2]. Jedna su od najstarijih skupina eukariotskih algi.^[3] Samo dvadesetak rodova nastanjuje i vode na kopnu. Većinom žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke, te vrlo rijetko kao epifiti pričvršćene za druge alge. Vrlo su ostjetljive na promjene temperature. Dosta su sitnije od smeđih algi, pa se na područjima jakih valova ne mogu održati, stoga žive u mirnim dubokim vodama.

Najstariji fosilni nalazi ovih algi datiraju iz mezoproterozoika (prije otprilike milijardu godina).

Karakteristike

Crvene alge su jako posebna skupina algi. Imaju eukariotsku stanicu bez biča i centriola. Njihova stanična stijenka ima unutarnji sloj sastavljen od celuloze, dok je vanjski sloj građen od pektina, te je sluzast. Imaju jednu jezgru, rijetke su one koje u starosti imaju više jezgara. Kao rezerva za hranu služi im ugljikohidrat floridejski škrob (između glikogena i škroba), koji se u obliku zrnaca nalazi na površini rodoplasta. Crvenu boju daju im fikobilini. Kloroplasti nemaju endoplazmatski retikulum, a građeni su od paralelno naslaganih vrećica, tilakoida.

Razmnožavanje

Crvene alge se razmnožavaju nespolno, spolno ili izmjenom spolnog i nespolnog razmnožavanja (izmjenom generacija). Ciklus razmnožavanja može biti izazvan različitim čimbenicima, kao što je duljina dana^[3]. Nemaju pokretnih stanica, spore i gamete su nepokretne, te se ove alge oslanjaju na vodene struje kao prijenosnik stanica u organe. Vegetativno razmnožavanje se ostvaruje diobom (kod jednostaničnih oblika), raskidanjem kolonije ili otkinutim dijelovima talusa. Također postoji razmnožavanje sporama, kod kojeg se stvaraju određene vrste spora (monospore, tetraspore i polispore) Spolni način razmnožavanja predstavljen je netipičnom oogamijom.

Koristi

Mnoge od koraljnih algi, koje izlučuju kalcijev karbonat i igraju veliku ulogu u gradnji koraljnih otoka, pripadaju ovoj skupini. Iz staničnih stijenki nekih vrsta dobivaju se različiti polisaharidi za primjenu u ljekarstvu (npr. irska mahovina). Također, neke alge iz ove skupine su tradicionalni dio europske i azijske kuhinje, npr. dulse i nori, te se koriste za pripravljenje dodataka kao što su agar, karagenan i drugi prehrambeni aditivi. Sadrže veliku količinu vitamina i bjelančevina, te se jednostavno uzgajaju, pa su zbog toga privlačne za kultivaciju, koja je u Japanu počela prije više od 300 godina.

Klasifikacija

A) Subphylum Cyanidiophytina H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott & D.Bhattacharya

B) Subphylum Eurhodophytina G.W.Saunders & Hommersand

C) Subphylum Proteorhodophytina Muñoz-Gómez, Mejía-Franco, Durnin, Colp, Grisdale, J.M.Archibald & Slamovits

D) Classis Rhodophyta classis incertae sedis

• Fosili u razredu Rhodophyceae Ruprecht 1851: †Aoujgaliaceae, †Archaeolithophyllaceae, †Archaeolithophyllales, †Calcifoliida, †Florideae, †Foliophycus, †Gigartinales, †Gymnocodiaceae, †Peyssonneliaceae, †Solenoporaceae; fosiliu redu Corallinales: Archaeolithothamnium, Archamphiroa, Craticulaceae, Graticula, Halysis, Hapalidiaceae, Nematothallopsis, Sporolithaceae, Subterraniphyllum.^[4]

Porodice

Izvori

• botanika.hr

Literatura