Mlat (lat. Sphyrna zygaena, kod nas se još naziva i jaram) riba je iz porodice čekićarki ili Sphyrnidae. Mlat je relativno rijedak u Jadranu, a naraste i do 5 metara duljine i do 400 kg težine. Prebiva u morima na manjim dubinama, najčešće pri samoj površini iako se spušta i do 200 m dubine. Ljeti migrira sjevernije, često u skupinama velikim i više stotina jedinki. Hrani se manjim ribama, ražama i manjim morskom psima, a također i rakovima, školjkama te glavonošcima. Spolnu zrelost dostiže pri duljini od 250-300 cm. Mlat je viviparan, a ženka rađa 30-40 mladih.
Ovo je druga najveća čekićarka na svijetu, najčešće naraste između 2.5-3.5 m duljine, a najveći primjerci su veliki i do 5 metara. Lako je prepoznatljiv po svojoj velikoj glavi oblika čekića ili mlata, sa kvrgom po sredini glave. Zubi su trokutastog oblika, lagano nazubljeni, a u ustima ih ima između 50 i 58. Tijelo je dugačko, mišićavo, glatko, bez izraženog grebena po sredini leđa. Prva leđna peraja je relativno velika, sa zaobljenim vrhom. Boja mlata varira od smeđe-sive do tamno maslinaste odozgo, a trbuh je svijetao, gotovo bijel. Pojedini primjerci imaju tamnije završetke na prsnim perajama.
Mlat živi u umjerenim i toplim morima, diljem svijeta, kako se to može vidjeti na slici desno. Stanovnik je obalnih područja svih oceana, a prisutan je i u Mediteranu i Jadranu[1].
Premda se navode razni slučajevi trovanja (vidi sljedeći naslov), mlat se upotrebljava u prehrani. Načini pripreme su razni, od sušenja, soljenja, upotrebe peraja za juhu,...Jedan je od lijekova u tradicionalnoj kineskoj medicini.
Postoje izvješća o trovanju prilikom konzumiranja mlata. Najčešće se trovanje javlja nakon konzumiranja jetre, a rijetko nakon konzumiranja mesa mlata. Iako se većina otrovanih potpuno oporavi, ponekad može dovesti i do fatalnog ishoda[2].
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mlat
Wikivrste imaju podatke o: Mlatu Mlat (lat. Sphyrna zygaena, kod nas se još naziva i jaram) riba je iz porodice čekićarki ili Sphyrnidae. Mlat je relativno rijedak u Jadranu, a naraste i do 5 metara duljine i do 400 kg težine. Prebiva u morima na manjim dubinama, najčešće pri samoj površini iako se spušta i do 200 m dubine. Ljeti migrira sjevernije, često u skupinama velikim i više stotina jedinki. Hrani se manjim ribama, ražama i manjim morskom psima, a također i rakovima, školjkama te glavonošcima. Spolnu zrelost dostiže pri duljini od 250-300 cm. Mlat je viviparan, a ženka rađa 30-40 mladih.
