Žutonogi pingvin (lat. Pygoscelis papua) je vrsta pingvina. Lako se prepoznaju po širokoj bijeloj šari na perju glave. Postoje dvije podvrste žutonogog pingvina — Pygoscelis papua papua (sjeverni žutonogi pingvin) i nešto manja vrsta Pygoscelis papua ellsworthii (južni žutonogi pingvin).
Odrasli žutonogi pingvini dostižu prosječnu visinu od oko 80 cm. Južni žutonogi pingvini su nešto manji, visine od oko 70 cm[1]. Vrlo su brzi pod vodom, dostižući brzinu od 27 km/h i dubine do blizu 100 metara[1].
Mužjaci su teški oko 8,5 kg, prije mitarenja, a najmanju težinu od oko 5,5 kg dostižu prije nego što počne sezona parenja. Ženke su teške oko 7,5 kg, prije mitarenja, a težina im može "pasti" i do 5 kg dok čuvaju mladunce.
Sjeverni žutonogi pingvini su teški oko 6 kg[2], a južni su nešto lakši, teški oko 5,5 kg. Žutonogi pingvini se uglavnom hrane krilom i drugim rakolikim životinjama i rakovima. Ribe čine tek oko 15% njihove ishrane. U vodi, prirodni neprijatelji žutonogih pingvina su morski lavovi i orke.
Žutonogi pingvini obično prave gnijezda od kamenja, promjera do 20-25 cm.
Ženke nose po dva jajeta, obično po oko 500 g težine, a zatim ih i mužjak i ženka griju, svaki dan se smjenjujući. Mladi se legu iz jaja nakon 34-36 dana; tada ostaju u gnijezdu otprilike mjesec dana. Kada su stari između 80 i 100 dana, mladunci dobijaju novo perje i sami love u morskim dubinama.
Žutonogi pingvini žive na subantarktičkim otocima. Ukupna populacija se procjenjuje na oko 320.000 parova (za razmnožavanje)[2].
Žutonogi pingvin (lat. Pygoscelis papua) je vrsta pingvina. Lako se prepoznaju po širokoj bijeloj šari na perju glave. Postoje dvije podvrste žutonogog pingvina — Pygoscelis papua papua (sjeverni žutonogi pingvin) i nešto manja vrsta Pygoscelis papua ellsworthii (južni žutonogi pingvin).
