Mrežokrilci (lat. Neuroptera) su red životinja iz razreda Insecta. Uključuju razne mravlje lavove, zlatooke i njihove srodnike, sa ukupno oko 6 000 vrsta.[1] Neuroptera se može grupirati zajedno sa Megaloptera i Raphidioptera u nerangirani takson Neuropterida (nekad poznat kao Planipennia), uključujući: zlatooke, dobsonove i tzv. zmijske muhe.
Odrasli imaju četiri membranozna krila, približno iste veličine, s mnogim venama (nervaturom). Imaju usni aparat za žvakanje i potpunu metamorfozu.
Mrežokrilci su se prvi put pojavili tokom permskog peroda i nastavili diversifikaciju u mezozojskoj eri.[2] Za to se vrijeme, evoluiralo je nekoliko neobično krupnih oblika, posebno u izumrloj porodici Kalligrammatidae, često nazivani "jurski leptiri" zbog izuzetno velikih krila.[3]
Neuroptera su insekti mehkog tijela s relativno malo specijaliziranih obilježja. Imaju velike bočne složene oči, a mogu imati, ali ne moraju ocele. Usni aparat ima snažne mandibule, prilagođene žvakanju, a nedostaju mu različite prilagodbe koje se nalaze kod većini ostalih endopterigotnih grupa insekata.
Imaju četiri krila, obično sličnih veličina i oblika, te generaliziranu mrežu vena.[4] Neki imaju specijalizirane čulne organe u krilima ili imaju čekinje ili druge strukture za povezivanje krila tokom leta.[5]
Larve su specijalizirane grabljivice, s izduženim čeljustima prilagođenima za probijanje i sisanje. Oblik tijela larve varira po porodicama, ovisno o prirodi plijena. Međutim, općenito imaju tri para torakalnih nogu, a svaki završava u dvije kandže. Na posljednja dva segmenta, abdomen često ima ljepljive diskove.
U većini porodica, larve su predatori. Mnoge Chrysopidae, Hemerobiidae i Coniopterygidae love lisne uši i druge insekte štetočine, a neki su korišteni za biološku kontrolu (akcijom komercijalnih distributera, ali također bogatih i rasprostranjenih oblika u prirodi).[6][7]
U raznim porodicama, larve se prekrivaju krhotinama (ponekad uključujući mrtve insekte grabljivice) kao kamuflažom, što je dovedeno do krajnosti kod mravljih lavova, koji se potpuno ukopavaju iz vidokruga i vrebaju plijem iz zasjede, iz "jama" u tlu. Larve nekih pripadnika Ithonidae hrane se korijenjem, a kod vodenih Sisyridae hrane se slatkovodnim spužvama. Nekoliko iz porodice Mantispidae su paraziti paukovih vrećica jaja.
Kao i u drugim holometabolnim redovima, faza lutke je zatvorena u nekom obliku kokona, sastavljenog od svile i zemlje ili drugih otpadaka. Lutka na kraju prosijeca izlaz iz čahure pomoću mandibula i može se pomaknuti nakratko prije nego što se presvuče u oblik odraslih. Odrasli mnogih skupina također su grabežljivi, ali neki se ne hrane ili konzumiraju samo nektar Na larvama mrežokrilaca parazitiraju tvrdokrilci, buhe i neke Chironomidae,
[[Datoteka:Yang 2014 Sophogramma lii.png|thumb|250px|Jedan od "[[jura|jurskih leptira", Sophogramma (Kalligrammatidae)]]
Neuroptera su se prvi put pojavili pred kraj permskog perioda, kako pokazuju fosili porodice Permithonidae iz sliva tunguskog bazena u Sibiru i slične faune iz Australije.
Osmilidi su porijeklom iz jurskog ili ranog krednog perioda pa mogu biti najstariji od svih skupina mrežokrilaca. Izumrli osmilid Protosmylus se fosilizirao u srednjeeocenskom baltičkom ćilibaru.[8] Iz roda Burmaleon opisana su dva fosila iz Cenomijskog doba burmanskog ćilibara, što implicira krunsku grupu adaptivne radijacije u ranoj kredi ili ranije.[9][10] The Porodica Kalligrammatidae lived from the Jurassic to Aptian (Lower Kreda) periods.[11]
Ithonidae su evoluirale od jure do danas, a izumrle loze porodice bile su geografski veoma raširene.[12]
Ispitivana je upotreba Neuroptera u biološkoj kontroli insekata štetočina, što pokazuje da je teško uspostaviti i održavati populaciju u poljima usjeva.[13] Pet vrsta Neuroptera spada među 1.681 vrstu insekata koju jedu ljudi širom svijeta.[14]
Narod sa Novogvinejskih planina tvrde da mogu povećati i održati mišićnu masu i veliku izdržljivost uprkos malom unosu proteina, kao rezultat ishrane insekatima, uključujući i neuroptere.[15]
Molekulska analiza iz 2018. godine, proučavanjem mitohondrijske rRNK i mitogenomskih podataka smješta Neuroptera unutar Neuropterida, sestrinskih za Raphidioptera i sadrži Megaloptera (sestrinsku ostatku Neuroptera).[16][17] Fosilni zapis pridonio je razumijevanju filogenije ove grupe.[1][18][19][20] Razmatranje odnosa unutar Myrmeleontiformia još je toku.[21]
NeuropteridaRaphidioptera (zmijske muhe) .jpg)
Megaloptera (gujine i slične muhe ) 
Osmylidae (gigantske zlatooke) 
Hemerobiidae (smeđe zlatooke) 
Ithonidae (moljčaste zlatooke) 
Mantispidae (mantidne muhe) 
Chrysopidae (zelene zlatooke) 
Psychopsidae (svilene zlatooke) .jpg)
Nymphidae (zlatooke podijeljenih tarzusa) _crop.jpg){kind=small}
Nemopteridae (kašikokrile zlatooke) 
Myrmeleontidae (antlioni) 
Ascalaphidae (sovice) 
Bazne forme
Natporodica Osmyloidea
Podred Hemerobiiformia
Podred Myrmeleontiformia
Mrežokrilci (lat. Neuroptera) su red životinja iz razreda Insecta. Uključuju razne mravlje lavove, zlatooke i njihove srodnike, sa ukupno oko 6 000 vrsta. Neuroptera se može grupirati zajedno sa Megaloptera i Raphidioptera u nerangirani takson Neuropterida (nekad poznat kao Planipennia), uključujući: zlatooke, dobsonove i tzv. zmijske muhe.
Odrasli imaju četiri membranozna krila, približno iste veličine, s mnogim venama (nervaturom). Imaju usni aparat za žvakanje i potpunu metamorfozu.
Mrežokrilci su se prvi put pojavili tokom permskog peroda i nastavili diversifikaciju u mezozojskoj eri. Za to se vrijeme, evoluiralo je nekoliko neobično krupnih oblika, posebno u izumrloj porodici Kalligrammatidae, često nazivani "jurski leptiri" zbog izuzetno velikih krila.
