Smeđi medvjed (Ursus arctos) je zvijer iz porodice medvjeda. Ova vrsta ima više podvrsta - između ostalih, to su europski smeđi medvjed (U. a. arctos), grizli (U. a. horribilis) i kodijak (U. a. middendorffi) - koje nastanjuju Euroaziju i Sjevernu Ameriku.
Danas je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen, a preostale populacije su male i međusobno odvojene.
Nekad je smeđi medvjed živio u cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi osim Islanda i sredozemnih otoka Sardinije, Korzike i Cipra. Danas je praktički istrijebljen u zapadnoj Europi, a živi u središnjoj i istočnoj Europi, te Skandinaviji. Rijetka je i zaštićena vrsta.
Smeđi medvjed ima zdepasto tijelo koje završava kratkim repom, šiljatu njušku, zaobljene uši i oštre zube. Može odvući plijen težak 300 kilograma. Po prehrani je svežder. Hrani se drugim životinjama (kukcima, ribama, strvinom i malim sisavcima) jagodama i travom, a katkad i većim životinjama, npr. jelenima i bizonima. Smeđi medvjedi teže od 150 kg (europski smeđi medvjed) do 1100 kg (grizli), a dugi su od 2 do 3,3 metara. Kada se usprave na stražnje noge mogu biti visoki do 380 centimetara. U ramenima su visoki od 100 do 180 cm, a ljeti se udebljaju za 180 kg. Prosječni teritorij svake jedinke iznosi 250 kvadratnih km, a ove životinje vode usamljenički život (osim doba parenja koje počinje u kasnom svibnju a završava u ranom srpnju). Ne spava pravi zimski san jer se lako može probuditi.
Ženke su sposobne razmnožavati se u dobi od 5 do 7 godina, a mužjaci nekoliko godina kasnije. Obično se kote dva mladunca (katkad samo jedan ali i više od 2) koji su slijepi.
Smeđi medvjed (Ursus arctos) je zvijer iz porodice medvjeda. Ova vrsta ima više podvrsta - između ostalih, to su europski smeđi medvjed (U. a. arctos), grizli (U. a. horribilis) i kodijak (U. a. middendorffi) - koje nastanjuju Euroaziju i Sjevernu Ameriku.
Danas je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen, a preostale populacije su male i međusobno odvojene.
.JPG)
