Kravljak (lat. Carlina), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada 31 priznata vrsta[1] dvogodišnjih biljaka i trajnica.
Rod kravljak kojega u Hrvatskoj zastupa oko 16 vrsta i podvrsta, poznat je po tome što se pred pojavu kiše veliki cvjetovi ove biljke zatvaraju, kako bi zaštitile pelud, dok su po sunčanom vremenu cvjetovi otvoreni.
Stabljika velikog kravljaka je niska, često polegnuta, cvjetne glavice su velike i zvjezdaste. Listovi su bodljikavi i perasto iscjepkani, dugi do 30 cm i skupljeni u prizemnoj rozeti. Cvjetovi su dvospolni i cjevasti, skupljeni u cvjetne glavice, a latice su bijele. Cvate u kolovozu i rujnu.
Kravljak voli suha i sunčana mjesta, pa je čest po pašnjacima i livadama srednje i južne Europe.
Latinsko ime Carlina dolazi po Karlu Velikom (742 - 814)[2] koji ju je koristio kao lijek protiv kuge kod svoje vojske. Mladi listovi i cvjetne glavice su jestivi.
Kravljak (lat. Carlina), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada 31 priznata vrsta dvogodišnjih biljaka i trajnica.
Rod kravljak kojega u Hrvatskoj zastupa oko 16 vrsta i podvrsta, poznat je po tome što se pred pojavu kiše veliki cvjetovi ove biljke zatvaraju, kako bi zaštitile pelud, dok su po sunčanom vremenu cvjetovi otvoreni.
Stabljika velikog kravljaka je niska, često polegnuta, cvjetne glavice su velike i zvjezdaste. Listovi su bodljikavi i perasto iscjepkani, dugi do 30 cm i skupljeni u prizemnoj rozeti. Cvjetovi su dvospolni i cjevasti, skupljeni u cvjetne glavice, a latice su bijele. Cvate u kolovozu i rujnu.
Kravljak voli suha i sunčana mjesta, pa je čest po pašnjacima i livadama srednje i južne Europe.
Latinsko ime Carlina dolazi po Karlu Velikom (742 - 814) koji ju je koristio kao lijek protiv kuge kod svoje vojske. Mladi listovi i cvjetne glavice su jestivi.
