Golub ćukan (lat Pteromylaeus bovinus) riba je iz reda pravih raža (lat. Rajiformes), porodice morskih golubova (lat. Myliobatidae). Naraste do 250 cm duljine i 83 kg težine. Tijelo mu je spljošteno kao i kod svih goluba, s izduljenim bočnim perajama, kao krilima koje završavaju oštro. Ima izduljenu njušku, ravnu, koja podsječa na pačji kljun, u ustima ima 7 redova ravnih zuba . Svijetlo smeđe je boje, sa desetak sivo-plavih pruga po leđima. Živi na dubinama do 150 m u tropskim i toplijim morima, a hrani se pridnenim školjkašima i rakovima. Živi većino sam, a ponekad i manjim grupama. rep mu je dugačak i oblika biča. Uz sam početak repa, u kožnoj ovojnici se nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Bodlja je od vazodentina, tvrdog, kosti sličnog materijala. Duž bodlje prostire se ventrolateralna žlijezdana udubina u kojioj se nalazi otrovno žljezdano tkivo, iz kojeg se otrov ispušta u bodlju. Pošto voli toplija mora, u Jadranu nije čest, najčešće se uhvati na južnom dijelu. Cijenjen je u prehrani.
Golub ćukan je riba koja prebiva po cijelom istočnom dijelu Atlantika, od Portugala do Angole, a također i oko juga Afrike, te u Indijskom okeanu oko Mozambika
Golub ćukan (lat Pteromylaeus bovinus) riba je iz reda pravih raža (lat. Rajiformes), porodice morskih golubova (lat. Myliobatidae). Naraste do 250 cm duljine i 83 kg težine. Tijelo mu je spljošteno kao i kod svih goluba, s izduljenim bočnim perajama, kao krilima koje završavaju oštro. Ima izduljenu njušku, ravnu, koja podsječa na pačji kljun, u ustima ima 7 redova ravnih zuba . Svijetlo smeđe je boje, sa desetak sivo-plavih pruga po leđima. Živi na dubinama do 150 m u tropskim i toplijim morima, a hrani se pridnenim školjkašima i rakovima. Živi većino sam, a ponekad i manjim grupama. rep mu je dugačak i oblika biča. Uz sam početak repa, u kožnoj ovojnici se nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Bodlja je od vazodentina, tvrdog, kosti sličnog materijala. Duž bodlje prostire se ventrolateralna žlijezdana udubina u kojioj se nalazi otrovno žljezdano tkivo, iz kojeg se otrov ispušta u bodlju. Pošto voli toplija mora, u Jadranu nije čest, najčešće se uhvati na južnom dijelu. Cijenjen je u prehrani.
