dcsimg

Divlji konj Przewalskoga ( Croatian )

provided by wikipedia hr Croatian

Divlji konj Przewalskoga (prševalskijev konj; lat. Equus (Equus) przewalskii; sin. Equus caballus przewalskii, Equus ferus przewalskii), poznat i kao Takhi[1] ili Džungarski konj (ali i Azijski divlji konj, Mongolski divlji konj, te povijesno zastarjeli naziv Mongolski tarpan), je rijetka podvrsta divljeg konja ili posebna vrsta koji obitava jedino u stepama Središnje Azije (Kina i Mongolija)[2].

 src=
Divlji konj Przewalskoga u zoološkom vrtu Battle Creek Michigan (SAD)
 src=
Divlji konj Przewalskoga u Mongoliji
 src=
Krdo perševalskijevih konja u zoološkom vrtu (Njemačka)

U jednom trenutku je ova vrsta izumrla u divljini, te je populacija obnovljena primjercima koji su živjeli u zoološkim vrtovima, puštanjem na slobodu 9 konja u nacionalnom parku Khustain Nuruu (Mongolija), Kini i drugim zemljama. Procjenjuje se, da danas slobodno živi oko 300 jedinki u Mongoliji (1.500 prema popisu 2005[3].) dok je u Kini posljednji put zapažen 1966. godine, zbog čega je osnovano uzgajalište ovih konja u Xinjiangu. Zbog toga je 1996. godine upisan na IUCN-ov crveni popis kritično ugroženih vrsta (CR), ali je nakon uspješne obnove populacije 2011. godine unaprijeđen u kategoriju ugrožena vrsta[4].

Kako su većina današnjih divljih konja, poput američkih mustanga ili australijskih brumbyja, zapravo domaći konji koji su pobjegli i prilagodili se životu u divljini, divlji konj Przewalskoga je jedina vrsta konja koja nikada nije uspješno pripitomljena i ostala je divljom, te je najsličniji izvornom obliku domaćih konja.

Divlji konj Przewalskoga je kratkih nogu i zdepaste građe, u odnosu na domaće konje. Obično su visoki oko 132 cm, dugi oko 2,1 m, duljine repa od oko 90 cm, i teže oko 300 kg. Krzno im je uglavnom ugrasto s tamnijim nogama, repom, grivom i bijelim dijelovima oko njuške i stomaka,

U divljini ovi konji žive u krdima koje čini dominantni par, pastuh i kobila, te druge kobile za razmnožavanje. Obitavaju na jasno određenom području (kojega pastusi obilježavaju nuždom) u kojemu mogu u ispaši i pojenju prijeći od 5-10 km dnevno. Područja se mogu preklapati s područjima drugih krda jer pastusi bolje brane svoje kobile nego teritorij. Noću se okupe i spavaju oko četiri sata.[5]

Sinonimi

  • Equus caballus przewalskii Poliakov, 1881
  • Equus ferus przewalskii Poliakov, 1881

Izvori

  1. ITG International Takhi-Group (Arhivirano 6 Veljača 2010) - internacionalno udruženje za očuvanje Takhija (njem.) Preuzeto 1. veljače 2012.
  2. Peter Grubb, Order Perissodactyla (str. 629.-636.), u knjizi urednika Don E. Wilsona i DeeAnn M. Reeder, Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed.), Baltimore: Johns Hopkins University Press, 2 vols. (2142 str.), str. 630.-631. ISBN 978-0-8018-8221-0
  3. An extraordinary return from the brink of extinction for worlds last wild horse (Arhivirano 12 Veljača 2012), na ZSL Living Conservation, 19. prosinca 2005. (engl.) Preuzeto 31. siječnja 2012.
  4. Another leap towards the Barometer of Life, na Službenim stranicama IUCN-a, 10. studenoga 2011. (engl.) Preuzeto 31. siječnja 2012.
  5. V. G. Heptner, A. A. Sludskii, A. Komarov i N. Komorov, Bars (Leopard), u Mammals of the Soviet Union. Volume II, Part 2: Carnivora (Hyaenas and Cats), Smithsonian Institute and the National Science Foundation, Washington, 1992., str. 203.–273.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije
original
visit source
partner site
wikipedia hr Croatian

Divlji konj Przewalskoga: Brief Summary ( Croatian )

provided by wikipedia hr Croatian

Divlji konj Przewalskoga (prševalskijev konj; lat. Equus (Equus) przewalskii; sin. Equus caballus przewalskii, Equus ferus przewalskii), poznat i kao Takhi ili Džungarski konj (ali i Azijski divlji konj, Mongolski divlji konj, te povijesno zastarjeli naziv Mongolski tarpan), je rijetka podvrsta divljeg konja ili posebna vrsta koji obitava jedino u stepama Središnje Azije (Kina i Mongolija).

 src= Divlji konj Przewalskoga u zoološkom vrtu Battle Creek Michigan (SAD)  src= Divlji konj Przewalskoga u Mongoliji src= Krdo perševalskijevih konja u zoološkom vrtu (Njemačka)

U jednom trenutku je ova vrsta izumrla u divljini, te je populacija obnovljena primjercima koji su živjeli u zoološkim vrtovima, puštanjem na slobodu 9 konja u nacionalnom parku Khustain Nuruu (Mongolija), Kini i drugim zemljama. Procjenjuje se, da danas slobodno živi oko 300 jedinki u Mongoliji (1.500 prema popisu 2005.) dok je u Kini posljednji put zapažen 1966. godine, zbog čega je osnovano uzgajalište ovih konja u Xinjiangu. Zbog toga je 1996. godine upisan na IUCN-ov crveni popis kritično ugroženih vrsta (CR), ali je nakon uspješne obnove populacije 2011. godine unaprijeđen u kategoriju ugrožena vrsta.

Kako su većina današnjih divljih konja, poput američkih mustanga ili australijskih brumbyja, zapravo domaći konji koji su pobjegli i prilagodili se životu u divljini, divlji konj Przewalskoga je jedina vrsta konja koja nikada nije uspješno pripitomljena i ostala je divljom, te je najsličniji izvornom obliku domaćih konja.

Divlji konj Przewalskoga je kratkih nogu i zdepaste građe, u odnosu na domaće konje. Obično su visoki oko 132 cm, dugi oko 2,1 m, duljine repa od oko 90 cm, i teže oko 300 kg. Krzno im je uglavnom ugrasto s tamnijim nogama, repom, grivom i bijelim dijelovima oko njuške i stomaka,

U divljini ovi konji žive u krdima koje čini dominantni par, pastuh i kobila, te druge kobile za razmnožavanje. Obitavaju na jasno određenom području (kojega pastusi obilježavaju nuždom) u kojemu mogu u ispaši i pojenju prijeći od 5-10 km dnevno. Područja se mogu preklapati s područjima drugih krda jer pastusi bolje brane svoje kobile nego teritorij. Noću se okupe i spavaju oko četiri sata.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije
original
visit source
partner site
wikipedia hr Croatian