Scrophulariaceae ili zijevalice su porodica cvjetnica iz razreda pravih dikotiledona (eudikotiledona). Obuhvata jednogodišnje zeljaste bilke, kao i jedan rod grmova. Imaju bilateralne (zigomorfne) ili radijano (aktinomorfno) simetrične.
Predstavnici Scrophulariaceae su kosmopolitski rasprostranjeni, a najveći dio ih se nalazi u umjerenim područjima, uključujuči tropske planine. Pretežno su sastavnice šumskih ekosistema.
Ime porodice počiva na imenu tipskog roda Scrophularia L..[2][3]
Zijevalice maju naizmjenične ili nasuprotne listove bez zalistaka (palistića). Porodica se odlikuje dvospolnim cvjetovimna, ponekad nejasno jednosimetrični, pojedinačni ili u cvastima. U čašici je 4 do 5 međusobno sraslih lapova, a u krunici 5 latica, koje su srasle u cijev. Latice su peterokrpaste, četverokrpaste ili sa dvousnatim rubom. Muški dio cvijeta sadrži 4, rjeđe 5 (Verbascum) prašnika, ili 2, kao u rodu Veronica. Prirasli su na krunicu. Tučak je superioran (tj. pozicioniran iznad priključne tačke drugih dijelova cvijeta) i obično dva jednodijelna. Plodnica je nadrasla, dvogradna (dvokomorna), rijetko jednogradne nadrasle, dvogradne (rijetko jednogradne). Cvijetna formula je:
Plod je tobolac, koji sadrži mnogo, rjeđe malo sjemenki ili samo s jednu, kao npr. Tozzia alpina. Mnoge strupnikovice imaju lijepe cvjetove, pa se uzgajaju kao ukrasne biljke (npr. Paulownia, Verbascum, Veronica, Antirrhinum, Linaria, Scrophularia), neke su otrovne i (ili) ljekovite (npr. Digitalis, Euphrasia, Verbascum, Veronica). Neke su poluparaziti, kao u rodovima Euphrasia, Melampyrum, Rhinanthus, Odontites, Bartsia, Tozzia, rijetko pravi paraziti (Lathraea).
U ovoj porodici su neke ljekovite biljke, kao što su one iz rodova:
Mnoge zijevalice imaju dekortativne cvjetove, pa se uzgajaju kao ukrasne biljke, kao u rodovima Paulownia, Verbascum, Veronica, Antirrhinum, Linaria, Scrophularia). Neke su poluparaziti; Euphrasia, Melampyrum, Rhinanthus, Odontites, Bartsia, Tozzia, a rijetko pravi paraziti, kao u rodu Lathraea.
Porodica Scrophulariaceae obuhvata oko 180 (prema nekima i do 220) rodova s približno 3000 vrsta jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih, rijketko grmolikih biljaka. Rodovi su:
Agalinis Raf.
Alectra Thunb.
Amphianthus Torr.
Anarrhinum Desf.
Angelonia Humb. & Bonpl.
Antirrhinum L.
Aureolaria Raf.
Bacopa Aubl.
Bartsia L.
Bellardia All.
Besseya Rydb.
Brachystigma Pennell
Buchnera L.
Calceolaria L.
Capraria L.
Castilleja Mutis.
Chaenorhinum Reichenb.
Chaenorrhinum Reichenb.
Chelone L.
Chionophila Benth.
Collinsia Nutt.
Cordylanthus Nutt.
Cymbalaria Hill.
Dasistoma Raf.
Digitalis L.
Diplacus Nutt.
Dopatrium Buch.-Ham.
Epixiphium Munz
Euphrasia L.
Galvezia Dombey
Gambelia Nutt.
Gerardia
Glossostigma Wight & Arn.
Gratiola L.
Hebe Comm.
Hemianthus Nutt.
Holmgrenanthe Elisens
Howelliella Rothm.
Ilysanthes
Keckiella paja
Kickxia Dumort.
Lagotis Gaertn.
Latharea L.
Lendneria Minod
Leucophyllum Bonpl.
Leucospora Nutt.
Limnophila R. Br.
Limosella L.
Linaria P. Mill.
Lindernia All.
Lophospermum D. Don
Mabrya Elisens
Macranthera Nutt.
Maurandella Rothm.
Maurandya Ortega
Mazus Lour.
Mecardonia Ruiz & Pavón
Melampyrum L.
Micranthemum Michx.
Mimetanthe Greene
Mimulus L.
Misopates Raf.
Mohavea Gray
Nemesia Vent.
Neogaerrhinum Rothm.
Nothochelone Straw
Nuttallanthus D.A. Sutton
Odontites Ludwig
Orobanche L.
Orthocarpus Nutt.
Parentucellia Viviani
Paulownia Sieb. & Zucc.
Pedicularis L.
Penstemon Schmidel.
Pseudorontium Rothm.
Rehmannia Libosch.
Rhinanthus L.
Russelia Jacq.
Sairocarpus D.A. Sutton.
Schistophragma Benth.
Schwalbea L.
Scoparia L.
Scrophularia L.
Seymeria Pursh
Stemodia L.
Striga Lour.
Synthyris Benth.
Tetranema Benth.
Tomanthera
Tonella Nutt.
Torenia L.
Triphysaria Fisch. & C.A. Mey.
Verbascum L.
Veronica L.
Veronica astrum Heister
i oko 130-200 i više.[4][5][6][7][8]
|author=
(pomoć) Scrophulariaceae ili zijevalice su porodica cvjetnica iz razreda pravih dikotiledona (eudikotiledona). Obuhvata jednogodišnje zeljaste bilke, kao i jedan rod grmova. Imaju bilateralne (zigomorfne) ili radijano (aktinomorfno) simetrične.
Predstavnici Scrophulariaceae su kosmopolitski rasprostranjeni, a najveći dio ih se nalazi u umjerenim područjima, uključujuči tropske planine. Pretežno su sastavnice šumskih ekosistema.
Ime porodice počiva na imenu tipskog roda Scrophularia L..