Glavonošci (lat. Cephalopoda) su mehkušci koje karakterizira bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni lijevak. Većina ima reducirane ili sasvim zakržljale ljušture, koje se kao rudiment nalaze u unutrašnjosti tojela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus, za koga se smatra da je „živi fosil“, jer je star oko 350 miliona godina. Glavonošci su grups mehkušaca koji žive ekušci isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa beskičmenjaka.[1][2]
Procjenjuje se da sada ima oko 700 živećih vrsta, iako se njihov broj svake godine povećava, pri čemu će se neke vrste još uvijek otkriti. Pored toga, procenjuje se da je broj izumrlih vrsta oko 11.000. Glavonošci su podeljeni u tri podrazreda:
Podrazred Nautiloidea
Podrazred Ammonoidea †
Podrazred Coleoidea
Glavonošci (lat. Cephalopoda) su mehkušci koje karakterizira bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni lijevak. Većina ima reducirane ili sasvim zakržljale ljušture, koje se kao rudiment nalaze u unutrašnjosti tojela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus, za koga se smatra da je „živi fosil“, jer je star oko 350 miliona godina. Glavonošci su grups mehkušaca koji žive ekušci isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa beskičmenjaka.
