Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.
Ordo Decapoda Latreille, 1802
U Jadranu obitavaju brojne vrste koje pripadaju velikom broju porodica a najpoznatije su kozice (nekoliko porodica) i jastozi.
Jastozi ili Palinuridae u jadranu imaju predstavnika jastoga, najcnjenjenijeg u toj porodici, znanstveno nazvan Palinurus elephas
Rakove pucavce (Alpheidae) koji pripadaju nadporodici Alpheoidea karakteriziraju asimetrična kliješta, a pretpostavlja se da kmuniciraju pomoću pucketnja. Jadranu od njih živi mali pucavac (A. dentipes), pucavac crveni (Alpheus glaber), pucavac (Synalpheus gambarelloides), Veliki pucavac (Alpheus macrocheles), sićušni pucavac (Athanas nitescens) i pucavac škrgaš (Automate branchialis).
Rakovi Calappidae ili Crvenopjege rakovice pripadaju nadporodici Calappoidea, a u Jadranu živi Crvenopjegava rakovica Calappa granulata koja se često ulovi u mrežu stajačicu
Porodica mede Callianassidae nekada je pripisivana vlastitoj nadporodici. To su manji račići koji žive zakopani u mulju. lični su karlićima, ali su m luijreva kliješta glomaznija. Glavna vrsta je medo Callianassa tyrrhena, a i u Jadranu još žive Bijeli medo (Callianassa candida), Podzemni medo (Callianassa subterranea), Režnjasti medo (Calliax lobata) i Nazubčani medo (Callianassa denticulata) Rakovi kopači (Atelecyclidae) žive na večim dubinama, žive po rupama i nisu toliko poznati. Porodica pripada ndporodici Cancroidea. U Jadranu žive vrste Okrugli kopač (Atelecyclus rotundatus) i Dlakavi kopač (Atelecyclus undecimdentatus)
Rakovi samci Diogenidae u Jadranu imaju pet predstavnika: kućar, rak samac, moruzgvin samac, diogenov samac i okati rak samac.
Dorippidae ili kratkorepci zadnjim nogama nose predmete sa dna a drže ih poviše oklopa. U Jadranu žive rak nosač Rak nosač (Ethusa mascarone) i Medorippe lanata ili Vuneni kratkorepac.
Dromiidae ili kosmači u Jadranu imaju predstavnika Dromia personata, lokalno nazivan kosmač
Rak žbirac Eriphia verrucosa pripada porodici Eriphiidae, a odlikuje se snažnim kliještima
Rakovi Strigljači (Galatheidae) imaju 9 predstavnika u jadranu a odlikuju se dugim kliještima. Jedan od njih poznat je u narodu kao smrt ili hrapavi hlapić a naraste do 12 cm.
Šuše ili Grapsidae u Jadranu zastupaju rodovi Planes i Pachygrapsus svaka sa jednom vrstom. Rakovi koje poznajemo kao Svijetložućkasta šuša, Šuša biserčica i Šarena šuša ne pripadaju porodici šuša nego porodici Varunidae. U prave šuše pripadaju samo Šuša (Pachygrapsus marmoratus) i [[Pelagična šuša]] (Planes minutus), ali svi oni žive uz hridovitu obalu gdje se često mogu vidjeti i pripadaju nadporodici Grapsoidea.
Laomediidae ili noćna krugala u Jadranu imaju predstavnika Noćno krugalo Jaxea nocturna. Druga vrsta roda Jaxea je Jaxea novaezealandiae koja je opisana tek 1966. a živ uz Novi Zeland.
Porodica Leucosiidae ili ebalie su sitnije vrste koje se danju zakapaju u mulj i pijesak, a noću se izlaze hraniti. U Jadranu živi 7 vrsta
Porodica škampa (Nephropidae) ima dva predstavnika Homarus gammarus (Hlap) i Nephrops norvegicus (Škamp)
Samotnjaci ili Paguridae za razliku od rakova samaca njihova desna kliješta su snažnija i izražajnija. U Jadranu živi višre vrsta kao Dlakavi rak pustinjak, Strašljivi samotanac, Kratkonogi samotanac, Čekinjasti rak pustinjak i drugi.
Parthenopidae ili šestila imaju u sramjeru sa tijelom glomazna kliješta. U Jadranu žive Šestilo, Malo šestilo, Dugoklješto šestilo i Ružićasto malo šestilo.
Runjavci ili Pilumnidae su maleni obalni račići obrasli dlačicama. U jadranu žive Strigljača, Runjavac, Runjavi kliještavac i Strigljačica.
Čuvarkuće ili Pinnotheridae žive u dagnjama, periskama i kamenicama. U vrijeme parenja napuštaju domaćina. Čuvarkuća i Mala čuvarkuća žive u Jadranu.
Porodici sitrovi ili Pirimelidae pripadaju maleni obalni račići sa bodljikavim izraslinama sprijeda na oklopu. U Jadranu žive Šareni zubac i sitar.
Rakovi veslači ili Portunidae imaju spljoštene zadnje noge kojima se ukopavaju u pijesak. U Jadranu ih živi više vrsta: Rak od koće, Graktavac, Kopljanik, Dugonogi veslač, Plavi rak i drugi.
Porodica Upogebiidae ili Karlići nalik su kozicama, a ribari je koriste kao mamac a poznaju ih pod imenima gambor i medo. Tri vrste žive u Jadranu: karlić, Bjelkasti karlić i zvjezdasti karlić. Žive po kanalima koje iskapaju u pijesku i mulju.
Magaretari ili Xanthidae imaju gladak oklop, i gotoovo svi imaju crna kliješta. Obitavaju po čitavom jadranu. Vrste: magaretar, napolitanski magaretar, riđoglavi magaretar, grbasti magaretar, račić i račić magaretar.
Porodica grimizni zezavci (Calocarididae) kojs obuhvača 7 vrsta u Jadranu ima predstavnika Calocaris macandeae ili grimizni zezavac. Živi u mulju na većim dubinama.
Porodica Scyllaridae ili zezavci su veliki rakovi bez kliještiju. tri vrste žive u jadranu: baba, Zezavac i Patuljasti zezavac. Majidae ili rakovice imaju duge noge, grane se najviše algama, a i često su obrasle algama koje same na sebe stavljaju. U jadranu ih živi mnogo vrsta kao Mjesečeva rakovica, Travnata rakovica, Obrasla kosteljašica, Grancigula, Bodljikava sablasna rakovica i druge.
Pjeskorovke ili Crangonidae dobile su ime po tome što se ukopavaju u pijesak i mulj. U Jadranu ih živi više vrsta, muđu kojima i pjeskorovka Crangon crangon. Pripadaju nadporodici Crangonoidea. Porodica Crvene kozice (Aristeidae) pripada nadporodici Penaeoidea i najvažniji su kočarski ulov u Europi i Sredozemlju. U Jadranu žive vrste Crvena kozica (Aristeomorpha foliacea) i Svijetlocrvenarvena kozica (A. antennatus)
Kozice čistaći Hippolytidae dobivaju ime po tome što se hrane parazitima sa drugih morskih organizama. U Jadranu ih ima 8 vrsta.
Palaemonidae su u hrvatskom jeziku poznate kao male kozice, i njih ima višre vrsta u Jadranu: Sićušna koraljna kozica, Kozica čistač, Žutopjega kozica, Spužvar pucavac i druge
Porodica Pandalidae ili dubinske mekušice (dubokomorske mekušice) su izgledom tipične kozice na srednjim i velikim dubinama. Šest vrsta živi u Jadranu: zlatna kozica, hitroplovka, sićušna prugasta kozica, zelena kozica, kratkorepa crvena kozica i kratkorepa kozica.
Penaeidae ili mekušice su svijetski komercijalno najvažnije kozice, uzgajaju ih i na farmama. U jadranu žive Velika kozica i Dubinska kozica.
Pelagičke svjetlosne kozice ili Luciferidae žive bez doticaja sa morskim dnom. U Jadranu živi jedna od 7 priznatih vrsta.
Batipelagične kozice ili Sergestidae su dubokomorske kozice koje preko dana žive pri dnu a noću se dižu prema gornjim slojevima mora. U Jadranu žive Člankovita batipelagična kozica, Živahna batipelagična kozica, Snažna batipelagična kozica i Roščićava batipelagična kozica.
Processidae ili noćne kozice žive u plitkom moru među morskim travama. Seadam vrsta žini u Jadranu Oštrokljunka, Krupna kozica, Snažna kozica, Mirna sićušna kozica, Nouvelijeva kozica, Žljebasta kozica i Zlatoglava kozica.
Solenoceridae su poznate i kao Kozice iz mulja. U Jadranu živi samo kozica iz mulja (Solenocera membranacea)[1]
Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.
