Maslačak (lat. Taraxacum) (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetički identični roditeljskim. Na prostorima Balkana pretežno je rasprostranjena vrsta Taraxacum officinale.
Najpoznatija i najčešća vrsta Taraxacum officinale, zeljasta je višegodišnja biljka sa nazubljenim listovima sa šupljom stabljikom i žutim cvjetom. Korijen je vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Cvjeta od aprila do septembra. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme u obliku bijele pamučaste loptice, koja se rasprhne uz pomoć vjetra i tako širi sjemenje.
Hemijski sastojci koji preovladavaju u maslačku su: "triterpenska jedinjenja (homotaksasterol, teraksasterol, androsterol, tarakserol, beta-amirin), sterine, beta-sisterin, stigmasterin, holin, taraksol, levulozu, nikotinsku kiselinu, nikotin-amid, najviše u jesen, inulina. U maslačku se mogu naći vitamine A, B i C, karotinoide, triterpenski alkohol. Bogat je i željezom, magnezijem, fosforom, silicijem, natrijem, sumporom, manganom, i enzimima. Korijen maslačka ima složen hemijski sastav. U mliječnom soku sadrži heterozide, ugljikohidrate, minerale pa se koristi za liječenje upale i kamena žučne kese, žutice, smanjenog lučenja mokraće i dr. Dodir sa svježim mliječnim sokom može izazvati alergijsku reakciju kože.
Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitis(A, B i C)[1], holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, skorbut, astenija itd. Diuretik [2][3] Holecistitis. Žučni kamenci. Žutica. Atonična dispepsija sa konstipacijom. Mišićni reumatizam. Oligurija.
U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Od njega se može praviti čaj, sirup ili maslačkovo vino i pivo. Najčešće se koristi za bolesti jetre, žući i probleme urinarnog trakta. „Maslačak pomaže i za u stomačne i crijevne bolesti, te bolesti pluća, jetre. Koristi se i za liječenje hemoroida. Narodni travari su ga preporučavaili i za hipohondriju, bledilo i ostale zdravstvene probleme”. Poznati Hercegovački narodni ljekar Sadik Sadiković kaže:[4]„Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se porušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena". Činjenica je da se u narodnoj medicini maslačak najviše upotrebljava za liječenje jetre i žuči[5] Poznato je da korištenje mladog i svježeg lista maslačka u ishrani, kao salata ili dodatak salati. Salata od svježeg maslačka povečava količinu i kvalitet mlijeka kod dojilja.[6] Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i van naseljenog područja. Od prženog korijena može se pripremiti zamjena za kahvu. Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare. Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta. Vrsta Taraxacum kok-saghyz, porijeklom iz Kazahstana, pripada među biljke od kojih se dobiva kaučuk. Rod obuhvata 2290 vrsta[7].
Maslačak (lat. Taraxacum) (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetički identični roditeljskim. Na prostorima Balkana pretežno je rasprostranjena vrsta Taraxacum officinale.
.JPG)
